ČESTO POSTAVLJANA PITANJA
Hvala vam na pokazanom zanimanju za Prizmu. Za brzo nalaženje, ovdje Vam dajemo neke odgovore na često postavljana pitanja.
Kako ću čitati .pdf dokumente na Prizminom site-u?
Zašto Prizma naplaćuje kamatu na svoje zajmove ako želi pomoći ljudima?
Zašto Prizma naplaćuje veću kamatu nego banke?
Zašto Prizma pruža usluge samo ženama?
Da li Prizma pruža usluge drugim organizacijama?
P: Kome je namjenjen ovaj site?
Ovaj javni sajt (na engleskom i na lokalnom jeziku Bosne i Hercegovine) je namijenjen svim sadašnjim i budućim klijentima, investitorima, pružateljima tehničke pomoći, onima koji rade na transparentnosti i procjeni mikrofinancija, onima koji se bave ekonomskim i socijalnim razvitkom Balkana, kolegama u regiji, Prizminom osnivaču i njegovim suradnicima.
P: Kako ću čitati .pdf dokumente na Prizminom site-a?
Kao i mnogi drugi sajtovi na World Wide Web (WWW), i Prizmin sajt nudi fajlove u pdf formatu. Postavljanje fajlova na ovaj način osigurava da se dokument ne može promijeniti, i ovo je sada široko prihvaćen standard za distribuciju fajlova putem Interneta. Dobra vijest je da postoji program koji vam omogućuju da čitate pdf fajlove, Adobe Acrobat, koji je besplatan i lako se može skinuti sa Interneta. Ako želite instalirati ovaj program, jednostavno pritisnite ikonu desno.
Prizma je počela svoj rad u ljeto 1997. U septembru/rujnu 2001, Organizacija se registrirala kao mikrokreditna organizacija, i postala pravno neovisna od svog osnivača, ICMC-a. U maju 2008 godine, Prizma se registrovala kao Mikrokreditna fondacija Prizma.
Prizma je započela uz financijsku pomoć Visokog povjerenstva Ujedinjenih nacija za izbjeglice (United Nation’s High Commissioner for Refugees - UNHCR) i Biroa za stanovništvo, izbjeglice i migracije State Departmenta (Bureau for Population, Refugees and Migration (BPRM) of the U.S. State Department). Prizma sada financira vlastiti rast putem progresivne kapitalizacije viškova koje proizvodi, i pozajmljivanjem sredstava. Prizma je do sada uspješno sarađivala sa slijedećim investitorima: Blue Orchard, Cordaid, Deutsche Bank,EFSE/KfW; Hypo Alpe Adria Bank, UniCredit banka, IFAD i Ministarstvo Finansija FBiH, ICO- vlada Španije, Incofin-Impulse, Novib, Oikocredit, Raiffeisen banka, Triodos, UMCOR, UNDP, USAID itd.
Prizma ima glavni ured u Sarajevu i sedam Regionalnih centara u kojima više od 200 zaposlenih opslužuje više od 40.000 aktivnih klijenata. Regionalni centri se nalaze u Bihaću, Zenici, Mostaru, Sarajevu,Bijeljini, Banja Luci i Tuzli. Pored ovih sedam centara, Prizma ima 46 registrovanih filijala širom Bosne i Hercegovine, a trenutno pruža svoje usluge u više od 100 opština širom zemlje.
P: Zašto Prizma naplaćuje kamatu na svoje zajmove ako želi pomoći ljudima?
Siromašni su voljni i sposobni platiti …
Više od 30 godina iskustva stečenog širom svijeta potvrđuje da su siromašni sposobni i voljni platiti za usluge koje im pomažu da poboljšaju svoj život. Prizma jasno objašnjava podnositelju zahtjeva za zajam koje troškove treba platiti prije nego što uzmu pozajmicu. Radeći na ovaj način, Prizma održava 99% mjesečnu otplatu od svog početka u 1997.
Nedostatak sredstava…
Povijesno gledano, programi za borbu protiv siromaštva širom svijeta su bili u mogućnosti doći i pomoći tek malom dijelu od milijarda siromašnih ljudi u svijetu – jednostavno nema dovoljno sredstava danih u dobrotvorne svrhe da bi se dosegli svi ovi ljudi. Isto tako, da bi Prizma mogla pružati usluge i unaprijeđivati život velikog broja ljudi u Bosni i Hercegovini, mora ostati posvećena ovom izazovu na duži rok, što pretpostavlja da će Fondacija moći pokriti sve svoje troškove. Prema tome, da bi pokrila svoje troškove, Prizma naplaćuje kamate na zajmove koje odobrava.
Kako se to sve odvija …
Zajmoprimci plaćaju kamatu na svoje zajmove – dovoljnu da pokriju troškove izdavanja zajma. Na ovaj način, svaki zajmoprimac plaća troškove pozajmljivanja slijedećoj osobi koja treba pomoć. Što više ljudi koriste usluge Prizme, to više resursa Organizacija ima kako bi dosegla do još klijenaata.
Nova paradigma …
Ovo predstavlja pomak za mnoge od toga da promatraju mikrofinanciranje kao sredstvo usmjeravanja sredstava za mikropoduzetništvo, do toga da promatraju mikrofinanciranje kao sektor održivih institucija sposobnih za pružanje sve šireg spektra financijskih usluga siromašnima, i to na duži rok.
P: Zašto Prizma naplaćuje kamatu veću nego banke?
Prosječni zajmovni saldo Prizme je manji nego kod bilo koje druge agencije u Bosni i Hercegovini. Međutim, odobravanje vrlo malih zajmova je skupo. Jedan od razloga što komercijalne banke ne pozajmljuju niti nude štedne račune i financijske usluge siromašnima je što ne vjeruju da je ekonomično pružati usluge siromašnima. Drugi razlog iz kojeg banke generalno ne odobravaju pozajmice siromašnima je što ne vjeruju da će im platiti za usluge (odnosno otplatiti kredit). Prizma ne samo da daje vrlo male kredite ovim ljudima, nego im Prizma pruža usluge izravno u njihovoj zajednici. Putovanje u udaljena ruralna područja, često jedan ili dva sata od nekog većeg grada, da bi se dao mali kredit ženi koji će joj omogućiti da kupi kravu, i na taj način izdržava obitelj, je vrlo skupo.
Da bi nastavila pružati ove usluge, Prizma treba pokriti sve svoje troškove. Svake godine, Prizma postaje sve učinkovitija i smanjuje svoje troškove. Kako to uspijeva, pretvara ostvarene viškove u dodatna sredstva za pozajmice, kako bi došla do još ljudi, i smanjila kamate koje naplaćuje od svojih zajmoprimaca.
Međutim, davanje vrlo malih zajmova na ovaj način će uvijek biti skuplje nego odobravanje manjeg broja vrlo velikih zajmova iz podružnice u velikom gradu, kako rade banke. Jedna važna lekcija, naučena u zadnjih trideset i više godina razvojnog financiranja, je da cijena usluge obično nije najvažniji faktor za siromašne, nego dostupnost financiranja. Prema tome, mada kamatna stopa igra određenu ulogu, osiguranje pristupa uslugama koje oni koji nisu siromašni uzimaju zdravo za gotovo predstavljaju temeljnu promjenu u razmišljanju o sposobnostima siromašnih – promatrajući siromašne osobe kao aktivne ekonomske i socijalne agente u društvu, zajednici i njihovoj obitelji, a ne samo kao pasivne žrtve. Kao i svi drugi ljudi, i siromašni ljudi zaslužuju pravičan tretman i dobre informacije na osnovu kojih donose utemeljene odluke o svojim životima. Stoga je Prizma opredijeljena da nudi jasne, iskrene informacije o svojim uslugama, osiguravajući time da ljudi unaprijed znaju koja je cijena te usluge, i što može očekivati od takvog odnosa. Čineći to, Prizma nastoji izgraditi sa svojim klijentima stabilne odnose.
P: Da li je Prizma profitabilna?
Da. Pod profitabilnošću mi podrazumijevamo da sada Fondacija pokriva sve svoje troškove, uključujući i inflaciona prilagođavanja, kao i subvencije, da bi ostvarila višak. Kao neprofitna institucija, ovo se, međutim, ne tretira na način kako bi se profit tretirao u komercijalnoj firmi. Umjesto toga, Prizma kapitalizira svoje viškove u dodatna sredstva za zajmove, što Fondaciji omogućuje da pruži usluge većem broju klijenata. Da bi upravljala svojim performansama i osigurala punu pokrivenost troškova, Prizma promatra svaki svoj ured kao profitni centar, a uredi Prizme uglavnom postanu profitabilni nakon jedne do dvije godine rada. Troškovi obuhvaćaju operativne troškove (prostorije, osoblje, materijalna sredstva, tekuće troškove, itd.), i financijske troškove (cijenu kapitala, trošak gubitaka zajma, itd.) Molimo pogledajte sekciju “Performanse”, gdje možete pogledati naše izvještaje. Uobičajeni termin kojim se označava stupanj u kojem neka Fondacija pokriva sve svoje troškove je “Financijska samoodrživost” (FSA). Od decembra/prosinca 2007, Prizma je financijski samoodrživa.
Ako ste investitor i želite nas finansirati tj. želite da ostvarite poslovnu saradnju sa nama, samo pošaljite e-mail investitori@prizma.ba
Prizma raste i trebaju joj pametni, iskreni i fleksibilni ljudi svih nacionalnih i etničkih pripadnosti, koji podržavaju misiju i vrijednosti Prizme. Molimo vas da pogledate "Karijera u Prizmi" gdje su prikazana trenutno upražnjena mjesta. Ako ih nema, možete nam ipak dostaviti svoju biografiju (CV) i popratno pismo na e-mail: posao@prizma.ba, pa ćemo je uzeti u obzir ukoliko se pojave upražnjena mjesta. Nažalost nismo u mogućnosti odgovarati na sve individualne upite vezano za zapošljavanje.
Također ako ste voljni volontirati, mi tražimo kvalificirano osoblje koje može posvetiti najmanje pet sati sedmično pružajući nam pomoć na vrlo konkretnim projektima. Do nas možete doći putem naših investitora, možete im poslati e-mail da biste saznali kakve su trenutne potrebe Prizme i kako Vi možete pomoći.
P: Da li Prizma pruža usluge drugim organizacijama?
Da, osim svog primarnog zadatka pružanja financijskih usluga, iskusni menadžment tim Prizme pruža ograničeni nivo konzultantskih usluga drugim organizacijama u regiji. Generalno gledano, Prizma daje prioritet pružanju pomoći organizacijama koje su opredijeljene za pružanje pomoći siromašnima i ljudima sa niskim primanjima. Molimo vas da nas kontaktirate da bismo razgovarali o vašim potrebama.